Potrebno hitno, ubrzano djelovanje da bi se zaustavila praksa ženskog obrezivanja, sklapanja dječijih brakova i sve druge prakse koje su štetne za punoljetne ženske osobe i maloljetnice, navodi se u novom izvještaju UNFPA
Svake godine su milioni djevojčica širom svijeta podvrgnuti praksama koje su po njih štetne kako fizički, tako i emocionalno, uz potpuno znanje i pristanak njihovih porodica, prijatelja i zajednica, navodi se u izvještaju pod nazivom Stanje svjetskog stanovništva u 2020. godini, koji je UNFPA, agencija UN-za seksualno i reproduktivno zdravlje, objavila danas.
Najmanje devetnaest štetnih praksi, koje se kreću od ravnanja grudi do testiranja nevinosti, smatraju se povredama ljudskih prava prema izvještaju UNFPA koji je fokusiran na tri prevladavajuće prakse: žensko obrezivanje, sklapanje dječijih brakova i ekstremna pristranost prema sinovima u odnosu na kćerke.
„Prakse koje su štetne za djevojčice i djevojke kod njih izazivaju duboku i trajnu traumu i oduzimaju im pravo da ostvare svoj puni potencijal“, izjavila je izvršna direktorica UNFPA, dr. Natalia Kanem.
Ove godine će, prema procjenama, 4,1 milion djevojčica biti podvrgnuto ženskom obrezivanju. Samo danas će 33.000 djevojčica i djevojaka mlađih od 18 godina biti prisiljeno na sklapanje braka, obično s puno starijim muškarcima. Također, i ekstremna naklonost prema sinovima u odnosu na kćerke u nekim zemljama potiče rodno pristran odabir spola ili ekstremno zanemarivanje, što dovodi do smrti ženske djece još u dječijoj dobi, zbog čega se 140 miliona žena vodi kao „nestale“.
U Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji dječiji brakovi su generalno protuzakoniti i u opadanju, ali bez obzira, takva praksa je još uvijek rasprostranjena u određenim dijelovima regije (u nekim zemljama je do 15% žena sklopilo brak prije navršene osamnaeste godine života, a nekim zajednicama jedna od dvije žene je ušla u brak u dječijoj dobi).
Sklonost prema sinovima je također uobičajena u regiji Istočne Evrope i Centralne Azije, što u nekim dijelovima Južnog Kavkaza i Jugoistočne Evrope dovodi do ogromnog disbalansa u omjeru spolova pri rođenju, s obzirom da se rađa puno više muške nego ženske djece.
Zemlje koje su ratificirale međunarodne sporazume, kao što je Konvencija o pravima djeteta, imaju obavezu da zaustave štetne prakse. Mnoge zemlje su odgovorile putem zakona, ali sami zakoni nisu dovoljni.
Prema izvještaju UNFPA, desetljećima dugo iskustvo i istraživanja pokazuju da pristupi od baze prema vrhu, koji dolaze s lokalnog nivoa, donose bolje promjene.
„Ove štetne prakse imaju jedan zajednički korijenski uzrok: rasprostranjeno i uporno podcjenjivanje ženske djece i odraslih žena“, izjavila je Alanna Armitage, regionalna direktorica UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju. „Ali uviđamo promjene u društvenim normama koje se sada kreću u ispravnom smjeru i vidimo pravu šansu da kroz zajedničko djelovanje – organa vlasti, civilnog društva, influensera i uzora –prakse koje su štetne za mlade ženske osobe ostavimo iza sebe.“
U izvještaju se dalje navodi da su programi kojima se nastoje promijeniti diskriminirajuće društvene norme djelotvorni u eliminiranju štetnih praksi, s tim da ne smiju biti usko fokusirati samo na ove prakse. Umjesto toga, njima je potrebno rješavati šira aktualna pitanja koja se odnose na podređeni položaj žena i djevojčica, njihova ljudska prava i kako unaprijediti njihov položaj i pristup mogućnostima.
U narednih 10 godina je moguće zaustaviti praksu sklapanja dječijih brakova i ženskog obrezivanja širom svijeta kroz veća nastojanja da se djevojčicama omogući duže školovanje i da se podučavaju životnim vještinama te da se odrasli i maloljetni muškarci uključe u društvene promjene. Prema izvještaju, ove dvije štetne prakse, kao i patnje, prema procjenama, 84 miliona djevojčica i djevojaka bi se zaustavile investicijama u ukupnom iznosu od 3,4 milijarde USD godišnje, do kraja 2030. godine.
Iako je postignut određeni napredak u zaustavljaju određenih štetnih praksi širom svijeta, pandemija bolesti COVID-19 prijeti da poništi sve što je do sada postignuto. Nedavno provedena analiza je otkrila da ukoliko se usluge ne budu pružale i programi ostanu zatvoreni šest mjeseci, od danas pa do 2030. godine dodatnih 13 miliona djevojčica može biti prisiljeno na sklapanje braka i još 2 miliona može biti podvrgnuto ženskom obrezivanju.
Pandemija može povećati rizik od prisilnih dječijih brakova kao strategije smanjenja ekonomskog opterećenja porodica. A restriktivne mjere, zatvorene škole i ograničenje kretanja prekidaju rutine i sisteme podrške adolescenticama.
„Pandemija dovodi veći broj djevojčica u stanje rizika i prijeti potkopavanjem napretka koji smo do sada ostvarili“, izjavila je regionalna direktorica Armitage. „Moramo udvostručiti nastojanja kako bismo osigurali da su djevojčice širom svijeta u mogućnosti uživati u svojim pravima i napraviti izbor za svoj život i svoje tijelo“.
Pitanja medija i zahtjeve za intervju uputiti na:
Majda Prljača (Sarajevo): 061171673 prljaca@unfpa.org
Jens-Hagen Eschenbaecher (Istanbul): +90 549 748 36 55 eschenbaecher@unfpa.org
Malene Arboe-Rasmussen (Copenhagen): +45 6166 1291; arboe-rasmussen@unfpa.org
Eddie Wright (New York): +1 917 831 2074; ewright@unfpa.org
