Go Back Go Back
Go Back Go Back
Go Back Go Back

Prema novoj studiji UNFPA, pružanje pomoći pri obavljanju svakodnevnih poslova najefikasniji je put smanjenja osjećaja usamljenosti starijih ljudi

Prema novoj studiji UNFPA, pružanje pomoći pri obavljanju svakodnevnih poslova najefikasniji je put smanjenja osjećaja usamljenosti starijih ljudi

News

Prema novoj studiji UNFPA, pružanje pomoći pri obavljanju svakodnevnih poslova najefikasniji je put smanjenja osjećaja usamljenosti starijih ljudi

calendar_today 28 January 2022

ISTANBUL/SARAJEVO, 28. januar 2022 – Pružanje konkretne pomoći starijim osobama prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, kao što je nabavka životnih namirnica, vrlo je bitno za rješavanje problema usamljenosti, navodi se u novom istraživanju koje su danas objavili UNFPA, Populacijski fond Ujedinjenih naroda, i Univerzitetski koledž u Londonu.

Istraživanje je provedeno sredinom 2021. godine među starijim osobama u dobi od 65 do 85 godina, u šest zemalja i teritorija Istočne Evrope: u Albaniji, Azerbajdžanu, Bosni i Hercegovini, Gruziji, Srbiji, kao i na Kosovu (UNSCR 1244).

„Usamljenost predstavlja glavni rizik za fizičko i mentalno zdravlje ljudi starije životne dobi i podriva nastojanja na promoviranju zdravog i aktivnog starenja“, izjavila je Giulia Vallese, v.d. direktorica UNFPA za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju. 
„Ovo istraživanje nam pomaže da bolje shvatimo faktore rizika za usamljenost, kao i šta mi možemo uraditi da bismo osigurali da se ljudi osjećaju manje usamljeno u starijoj dobi.“  Naglasak koji je pandemija bolesti COVID-19 stavila na izazove s kojima se mnoge starije osobe suočavaju je i prilika da se iskaže politička volja za rješavanje usamljenosti i postizanje napretka u stvaranju društava za sve životne dobi, dodala je gđa Vallese. 
U Istočnoj Evropi populacije brzo stare zbog kombiniranog efekta sve veće očekivane dužine života, niskih stopa fertiliteta i visokih nivoa emigracije. U ovom kontekstu je od ključne važnosti osigurati da ljudi stare u dobrom zdravlju i kao aktivni sudionici društva. Međutim, prema istraživanju, osam od deset starijih osoba, odnosno njih 79%, kaže da su umjereno ili ekstremno usamljene.

 „Nalaz istraživanja prema kojem nedostatak opipljive podrške predstavlja istaknut faktor rizika za usamljenost stavlja jasan fokus na ciljanje intervencije radi rješavanja usamljenosti u populaciji starijih ljudi. Zadovoljenjem njihovih potreba možemo doprinijeti zdravom starenju osoba starije životne dobi u regiji“, izjavila je Tara Keck, profesorica neuronauke na Univerzitetskom koledžu u Londonu, koja je vodila istraživanje. 

Istraživanje otkriva da su osim nedostatka opipljive podrške među faktorima rizika za usamljenost i mala društvena mreža, nepostojanje nekoga s kim bi starije osobe provodile aktivnosti u kojima bi uživale i nizak nivo samouvjerenosti u društvenim kontaktima. 
S druge strane, istraživanje je pokazalo ograničenu povezanost između raznih nivoa emotivne podrške i usamljenosti. Nekoliko drugih faktora rizika je tek blago povezano sa usamljenošću: samački život, ukupna sreća,  traženje podrške očuvanju mentalnog zdravlja, poteškoće sa sluhom, nedostatak podrške kojom se iskazuju ljubav i privrženost i bliskost sa drugim osobama.

Određeni broj drugih demografskih mjera također nije povezan sa usamljenošću, a među njima su: bračno stanje, rod, život u urbanom ili ruralnom području, zadovoljstvo finansijskom situacijom, ukupno zdravstveno stanje, pristup internetu i njegovo korištenje ili vrste društvenih aktivnosti kojima su se starije osobe bavile prije ili se bave u toku pandemije bolesti COVID-19.

Faktori rizika variraju među zemljama i teritorijama, iako su nivoi osjećaja usamljenosti slični u svih šest zemalja i teritorija obuhvaćenih ovim istraživanjem.
U izvještaju o rezultatima istraživanja se preporučuje usvajanje domaćih politika kojima će se štititi prava i dostojanstvo starijih ljudi, s naglaskom na njihovo zdravlje i dobrobit, i naglašava se potreba za izradom i provedbom programa i na lokalnom i na državnom nivou kako bi se osobama starije životne dobi pružala ciljana, opipljiva podrška. 
Oni bi se mogli odnositi na kućne posjete mobilnih timova zdravstvenih radnika, volontere u zajednici koji će pružati svakodnevnu podršku ili na medicinsku i društvenu podršku putem telefona ili virtualno. Osmišljavanje ciljanih grupnih aktivnosti u dnevnim ili sličnim centrima za zdravo i aktivno starenje može biti jedan od djelotvornih načina stvaranja i širenja društvenih mreža za starije ljude i pružanja opipljive podrške u zajednici.