U Bosni i Hercegovini mreža za vršnjačku edukaciju poduzima značajne korake u njegovanju mira i interkulturalnog dijaloga među mladima. Ova dinamična mreža osnažuje mlade u dobi od 18 do 30 godina kako bi postali ambasadori mira i društvene kohezije. Uz robusnu strukturu koja obuhvata razne aktere, kao što su entitetska ministarstva, nevladine organizacije, mediji i IT kompanije, cilj mreže za vršnjačku edukaciju je rješavati pokretače sukoba, poput govora mržnje, narativa koji izazivaju podjele i negativnih rodnih normi.
Unatoč padu popularnosti mirovnih kampova u Bosni i Hercegovini, koji su nekad bili vitalne platforme za dijalog mladih o rješavanju sukoba i izgradnji međuetničkih trajnih prijateljstava, diskusije o miru su i dalje u središtu, posebno među mladima koji poduzimaju sve neovisnije inicijative. Programi kao što je vršnjačka edukacija iskoristili su ovu priliku tako što su ponudili nove načine angažmana mladih i izgradnje mira.
Aleksandar-Rade Ćorović (30), iz Banje Luke, opisuje kako mu je projekt omogućio da poveže svoja dosadašnja iskustva i znanje s novim vještinama stečenim kroz UN-ovu obuku mladih graditelja mira. „Kroz razne radionice koje sam vodio imao sam priliku isprobati i praktično primijeniti svoje vještine, što mi je pomoglo da shvatim da mogu biti dobar edukator koji je pažljiv i pun razumijevanja prema mladima“, objašnjava, ističući uzbuđenje i izazovan utjecaj vršnjačke edukacije na njega, i dodaje: „Na kraju svakog dana osjećao sam se vrlo entuzijastično i pozitivno u vezi s cjelokupnim programom i prilikom koja mi je pružena“.
Sličnog mišljenja je i Emin Fafulić (27), iz Kaknja, ističući važnost projekta u povezivanju mladih ljudi iz različitih sredina radi ostvarivanja saradnje na izgradnji mira. „Ovaj projekt je bio izuzetno važan jer mi je omogućio da se povežem sa mladima iz različitih sredina i da zajedno radimo na izgradnji mira. Također mi je dao priliku da radim s mladima iz romske populacije na izgradnji mira u našoj lokalnoj zajednici“, kaže Emin. Sudjelovao je kao facilitator i edukator, vodeći radionice i obuke za mlade, te organizirajući razne događaje i aktivnosti tokom obuka. „Mreža za vršnjačku edukaciju značajno je povećala moje samopouzdanje, proširila je moje poznavanje društvenih tema i pomogla mi da razvijem liderske vještine“, dodao je.
Neira Zulić (24), iz Bihaća, prisjeća se svog ličnog iskustva, ističući kako je bilo apsolutno zadovoljstvo upoznati i sarađivati s vršnjacima. “Projekt ne samo da je promovirao društvenu koheziju i međukulturalni dijalog, već je i duboko promijenio moju perspektivu o društvenim pitanjima. Povezao me s istomišljenicima, obogativši mi život na načine koje nisam očekivala”, izjavila je Neira. Kroz ovo iskustvo, njene komunikacijske i medijacijske vještine, bitne u svakom području, ali posebno ključne u prevenciji sukoba i promoviranju društvene kohezije, značajno su se poboljšale. „Bila sam iskreno iznenađena i inspirirana brojem mladih ljudi u malim mjestima koji žele postati ambasadori izgradnje mira“, kaže ona. Ovo iskustvo osnažilo ju je i lično i profesionalno, što joj je u konačnici pomoglo da osigura posao u međunarodnoj organizaciji.
Gradovi uključeni u program vršnjačke edukacije su Lukavac, Tuzla, Milići, Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Bosanski Petrovac, Brčko, Cazin, Istočno Sarajevo, Kakanj, Lukavac, Mostar, Omarska, Prnjavor, Sarajevo, Teslić i Živinice. Angažman i entuzijazam viđeni u tim gradovima bili su uistinu inspirativni, s mladim ljudima koji su pokazali snažnu predanost promoviranju mira i razumijevanja. Svaki grad unio je svoju jedinstvenu perspektivu i energiju, pridonoseći živahnoj i dinamičnoj mreži mladih koji su posvećeni pozitivnim promjenama.
Osim toga, projekt je pokazao veliki uspjeh kroz integraciju u nastavne planove i programe obrazovnih ustanova, kao što su Univerzitet u Bihaću i Pedagoški fakultet u Banjoj Luci. Predmeti poput pedagogije, specijalne pedagogije, socijalno-emocionalnog učenja i razvojne psihologije od sada uključuju metodologije vršnjačke edukacije, čime se osigurava njihov trajan učinak u obrazovnom sistemu.
Aleksandar-Rade Ćorović, iz Banja Luke, primijenio je znanje i vještine koje je stekao vodeći radionice vršnjačke edukacije i kroz angažman u NVO sektoru. „Ove aktivnosti pomogle su mi da predstavim i testiram svoje sposobnosti, što je rezultiralo povećanjem samopouzdanja i motivacije za daljnji rad s mladima. Također sam naučio kako bolje organizirati i strukturirati radionice te djelotvornije komunicirati s učesnicima“, rekao je Aleksandar.
Emin Fafulić opisuje konkretne rezultate svog učešća: „Stekao sam vještine facilitacije, javnog nastupa, organizacije događaja i komunikacije. Također sam naučio kako raditi u timu i učinkovito rješavati probleme“. Eminov trud u romskoj zajednici doveo je do većeg uključivanja i sudjelovanja, posebno među mladim Romkinjama.
Mreža za vršnjačku edukaciju u Bosni i Hercegovini dokaz je moći mladih da pokrenu društvene promjene. Kroz strukturiranu obuku, inovativne aktivnosti i robustan sistem podrške, vršnjačka edukacija osnažuje novu generaciju graditelja mira za stvaranje skladnijeg i inkluzivnijeg društva. Rad u cijeloj BiH predstavlja briljantan primjer onoga što je moguće postići kada se mladima pruže alati i podrška koja im je potrebna za vodstvo.
Regionalna inicijativa Ujedinjenih nacija „Mladi za inkluziju, ravnopravnost i povjerenje“ osnažuje mlade ljude da se uključe u konstruktivne narative, ojačaju interkulturalni dijalog, inkluziju, rodnu ravnopravnost i stvore međusobno razumijevanje i povjerenje u regiji. Inicijativu financijski podržava Fond za izgradnju mira Generalnog sekretara UN-a.