U 2 miliona od ukupnog broja od 7,3 miliona poroda, radi se o djevojčicama u dobi od četrnaest godina ili čak I mlađima, koje bivaju pogođene i najtežim dugoročnim društvenim i posljedicama ovakvih trudnoća po zdravlje, koje uključuju i visoke stope materalne smrtnosti i pojave opstetričkih fistula, kaže se u izvještaju pod nazivom „Majčinstvo u djetinjstvu: suočavanje sa izazovima maloljetničkih trudnoća”.
Izvještaj posebno naglašava problem rađanja kod djevojčica u dobi od četrnaest godina ili mlađih koje su u gotovo dva puta većem riziku u smislu materalne smrtnosti i pojave opstetričkih fistula.
„Majčinstvo u djetinjstvu” nudi novi pogled na maloljetničke trudnoće, gdje se istražuje ne samo ponašanje djevojčica kao uzrok ranih trudnoća nego i postupci njihovih porodica, zajednica i vlasti.
„Društvo prečesto krivnju za to što je ostala trudna baca na djevojčicu“, kaže izvršni direktor UNFPA, dr. Babatunde Osotimehin. „U stvarnosti, maloljetnička trudnoća najčešće nije rezultat namjernog izbora, već prije odsustva mogućnosti izbora te okolnosti koje su izvan kontrole samih djevojčica. Nastaje kao posljedica nemanja pristupa ili vrlo malo pristupa školovanju, zapošljavanju, kvalitetnim informacijama i zdravstvenoj zaštiti.”
Prema ovom izvještaju, rana trudnoća uzima danak u smislu zdravlja, obrazovanja i prava ovih djevojčica. Također ih sprječava i u ostvarenju njihovih potencijala, a negativno utiče i na njihove bebe.
Posljedice ne snose samo majke i bebe. Činjenica da djeca rađaju djecu značajno negativno utiče na zajednice i na ekonomije obih zemalja.
Po pitanju „majčinstva u djetinjstvu” u Bosni i Hercegovini, prema nedavno objavljenom Istraživanju višestrukih pokazatelja za 2011-.-2012. navodi se da je stopa maloljetničkih trudnoća posebno visoka među romskom populacijom u BiH. Stopa poroda u adolescentskoj dobi u romskoj populaciji iznosi 145, te je osamnaest puta veća od iste stope u općoj populaciji koja iznosi 8 takvih poroda na 1.000 žena u dobi od 15-19 godina u periodu od godinu dana prije samog istraživanja. To pak znači da je svaka treća Romkinja u dobi od 20 do 24 godine rodila živorođeno dijete prije negoli je napunila 18 godina. Istraživanje pokazuje da je prevalenca u smislu korištenja savremenih kontracepcijskih metoda u odnosu na tradicionalne viša što je viši stepen obrazovanja žene.
„Adolescentske trudnoće su pitanje ljudskih prava. Ukoliko djevojčica ostane trudna, često je do te trudnoće došlo zbog kršenja njenih prava, zato što je protivzakonito udana u dječjoj dobi ili zato što nije imala pristupa savremenim metodama kontracepcije ili zato što je bila seksualno iskorištavana. UNFPA promovira novi, sveobuhvatni pristup za rješavanje izazova koje predstavljaju maloljetničke trudnoće, koji se ne fokusira na promjenu ponašanja djevojčica, već promjenu postupanja društva u kojemu one žive, rekla je Doigna Bologa, direktorica Ureda UNFPA za BiH, Kosovo, BJR Makedoniju i Srbiju i dodala: „Potrebno je da pojačamo napore na stvaranju uslova kojima se jača položaj djevojčica i one se osnažuju kako bi izbjegle neželjenu trudnoću. To možemo postići tako što ćemo osigurati da djevojčice ne napuštaju obrazovanje nego ostaju u školama sve do stjecanja srednjeg obrazovanja. Njegovanjem kulture koja djevojčice i dječake smatra jednakima, iskorjenjivanjem svih oblika nasilja nad djevojčicama i ženama i integriranjem manjina isključenih iz glavnine društva.
Uprkos kritičnoj potrebi da se adolescentske trudnoće spriječe, izvještaj „Majčinstvo u djetinjstvu“ utvrdio je da globalna zajednica izdvaja manje od dva centa od svakog dolara potrošenog za razvoj na djevojčice u adolescentskoj dobi, što je posebno zabrinjavajuće ako se uzme u obzir da trenutno imamo najveću adolescentsku populaciju ikada zabilježenu u ljudskoj historiji.
Novac je, međutim, tek dio rješenja. UNFPA promovira holistični pristup rješavanju izazova koji predstavljaju adolescentske trudnoće, koji nije usmjeren na promjenu ponašanja djevojčica nego prvenstveno na promjenu stavova i djelovanja društva u kojima one žive. Takav pristup obuhvata:
· zadržavanje djevojčica u školama/nastavljanje obrazovanja,
· zaustavljanje dječjih brakova,
· promjena stavova o rodnim ulogama i rodnoj ravnopravnosti,
· povećanje pristupa adolescenata seksualnom i reproduktivnom zdravlju uključujući i kontracepciju,
· pružanje kvalitetnije podrške maloljetnim majkama.
„Moramo promišljati i podsticati promjene u politikama i normama koje se odnose na porodice, zajednice i vlasti koje djevojčicama često ne ostavljaju drugoga izbora osim puta koji vodi u ranu trudnoću,“ kaže dr. Osotimehin. “To je ono što u UNFPA radimo i što ćemo nastaviti raditi i preporučivati sve dok svaka djevojčica ne dobije mogućnost da izabere smjer u kojem će njen život ići, dok ne bude u prilici odlučivati o vlastitoj budućnosti i postići maksimum svojih potencijala.“
***
UNFPA ulaže napore kako bi izgradili svijet u kojemu je svaka trudnoća željena, svaki porod siguran i u kojem je svaka mlada osoba u mogućnosti ostvariti svoje potencijale .
Za dodatne informacije ili po pitanju zahtijeva za intervjuima molimo da kontaktirate sljedeće osobe:
Mandy Kibel, +1 212 297 5293, kibel@unfpa.org; or
Omar Gharzeddine, +1 212 297 5028, gharzeddine@unfpa.org
Za upite koji se odnose na Ured u Sarajevu, molimo da kontaktirate sljedeće osobe:
Majda Prljača, + 387 61 171673, prljaca@unfpa.org
Cijeli izvještaj kao i druge resurse možete pronaći na:
www.unfpa.org, https://www.facebook.com/UNFPA
