UJEDINJENE NACIJE, New York – Zajednice širom svijeta su pod opsadom pandemije bolesti COVID-19, nasilja, posrnulih ekonomija, prirodnih katastrofa i klimatskih promjena. A „spašavanje ljudskog života nikad do sada nije bilo potresnije“, izjavila je izvršna direktorica UNFPA, dr. Natalia Kanem, povodom Svjetskog dana humanitaraca.
U prošloj godini je zabilježen rekordan broj napada na humanitarne radnike, prema bazi podataka o njihovoj sigurnosti. Preko 480 humanitarnih radnika je povrijeđeno, ranjeno, kidnapovano ili ubijeno. I zdravstveni radnici se suočavaju s rastućim prijetnjama. „Ne samo da su zdravstveni radnici izloženi smrtonosnom koronavirusu, nego i rastućoj plimi nasilja, uz napade iz straha ili zbog pogrešnih informacija“, izjavila je dr. Kanem.
Ove godine, 19. augusta, na Svjetski dan humanitaraca, UNFPA poziva javnost da prizna izvanrednu požrtvovanost i neumoran rad tih heroja iz stvarnog života.
Jedna od njih je Khadeeja Qasem, babica u ratom razorenom Jemenu, u kojem su zdravstvene ustanove oštećene, a mnogi zdravstveni radnici rade bez naknade za rad. „Osim sukoba i raseljeništva, širi se i koronavirus“, izjavila je Khadeeja Qasem.
„Ja sam finansijski odgovorna za svoju porodicu. Sada sam i trudna. Ako se plaće budu i dalje smanjivale, moraću potražiti novi posao“, dodala je.
Uprkos svim tim teškoćama, i dalje je predana dobrobiti onih kojima pruža zdravstvene usluge.
„Prošle sedmice smo primili ženu u groznom stanju i bila joj je potrebna hitna medicinska pomoć, ali nije mogla platiti lijekove“, prisjeća se. „Da bih joj spasila život, lijekove sam sama kupila, svojim novcem.“
Suočavanje s izazovom
Globalna pandemija je oduzela preko 770.000 života. Prisilno raseljeništvo uslijed oružanih sukoba, nasilje i progon su dostigli rekord svih vremena. Heroji poput Khadeeje Qasem nam nikad nisu bili potrebniji nego što su danas.
Ljudi širom svijeta se suočavaju s izazovom.
U Bosni i Hercegovini, Saria Aboukaf vodi programe za osnaživanje migranata i izbjeglica. Prema njenim riječima, mjere zatvaranja ustanova i izolacije, kao i prekidi lanaca snabdijevanja uzimaju svoj danak.
„Rad humanitarnih radnika na terenu je u velikoj mjeri otežan zbog mjera zaštite i prilagođenih protokola rada u svjetlu novonastale situacije izazvane bolešću COVID-19“, objašnjava Saria Aboukaf.
Ali ona i njene kolege kažu da iznalaze rješenja s obzirom da je cijena pasivnog stava prevelika.
„Jedna stvar koja me najviše potresa, a to važi za sve zdravstvene radnike, je smrt pacijenata“, kaže Snežana Bursać Aranđelović, epidemiologinja, koja je radila na odgovoru na COVID-19 s UNFPA u Bosni i Hercegovini.
Super herojima je potrebna podrška
Humanitarni i zdravstveni radnici također pozivaju da im se pruži podrška.
Na mnogim mjestima je zdravstveno osoblje preopterećeno i radi bez dovoljno resursa, dok se pritom suočava s povećanim rizikom od izloženosti pandemiji.
„Jedan od najvećih izazova je što nema dovoljno babica koje bi vodile računa o trudnicama u izolatorijima i potrebno je više babica za takve lokacije, ali i same moramo biti zaštićene“, izjavila je Thobekile Mpembe, zdravstvena radnica u Južnoj Africi.
„Ono čega se bojimo je da zdravstveni radnici budu zaraženi koronavirusom prije nego što pomognemo našoj zajednici“, dodaje babica Genet Azmach koja radi u zdravstvenoj ustanovi u Etiopiji u kojoj su zbrinuti oboljeli od COVID-19 bolesti.
UNFPA radi s partnerima širom svijeta na pružanju podrške zdravstvenim radnicima kroz obezbjeđenje lične zaštitne opreme, higijenskih potrepština i mjera za kontrolu infekcije.
UNFPA također podržava humanitarne i zdravstvene radnike u pružanju rodno-osjetljivih usluga njege. Uz podršku UNFPA, zdravstveni radnik Mitraminu Dhakal je opremljen za bezbjedno pružanje usluga zaštite trudnica i rodilja u Nepalu. Vodi računa da one imaju sve potrebne informacije o prevenciji bolesti, planiranju porodice i zdravstvenim uslugama. „Vodim računa i o rodnim aspektima njege i liječenja“, izjavio je Mitraminu Dhakal.
UNFPA glasno pozdravlja ove heroje i heroine te bezbroj drugih koji su posvetili svoje vrijeme i energiju i u nekim tragičnim slučajevima čak dali vlastiti život da bi služili čovječanstvu.
„Živimo u svijetu u kojem heroji ne nose kape, nego mnogi nose zaštitne maske i vizire. Oni štite život onih koji život daju. Oni se odazivaju na vapaje za pomoć koji dolaze iz daljine i pružaju pomoć ženama i djevojčicama kojima je ona potrebna“, izjavila je dr. Kanem. „Oni su nadljudska bića u svojoj ustrajnosti i samilosti, kao i u nadi da zajedno možemo stvoriti bolji svijet za sve.“