Novosti

Migranti i izbjeglice poručuju: Očekujemo poštovanje

25 March 2019

Bihać / Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA - „I dalje rizikujemo svoje živote“, kaže Hatidža *, 26-godišnja migrantica koji prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. “Zadnji put kada smo pokušali preći granicu, mogli su se vidjeti otisci šapa vukova i medvjeda. Neke migrante i izbjeglice ubili su medvjedi. Do sada smo tri puta bezuspješno pokušavali da pređemo granicu. "
Hatidža je član manjinske grupe Ahwazis u Iranu. Ona i njen brat pobjegli su iz zemlje nakon što je njihov otac ubijen, a njihovoj porodici je prijećeno.
Kada su stigli u Srbiju, platili su krijumčarima da ih odvedu u Bosnu i Hercegovinu. Tu su započeli opasan i nezakonit put preko granice u Evropsku uniju.

Smrtonosni prelaz

Prošle godine je zabilježen veliki porast broja migranata i izbjeglica koji ulaze u Bosnu i Hercegovinu na putu ka EU. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, više od 23.000 migranata je prošle godine prešlo u Bosnu i Hercegovinu, što je povećanje za više od 2.000 posto u odnosu na 2017. godinu.

Od tog broja, oko 5.000 migranata i izbjeglica je u svakom momentu u Bosni i Hercegovini. Većina boravi u sjeverozapadnom dijelu Unsko-sanskog kantona, u blizini granice sa Hrvatskom, članicom EU.
Hatidža i njen 36-godišnji brat su među ovim putnicima. Već sedam mjeseci oni žive u pokretu, bez stalnog mjesta boravka.
Njihovo putovanje je bilo mučno.

Bojeći se da će biti odbijeni ako koriste svoje isprave, otišli su iz Irana bez upotrebe odgovarajuće dokumentacije.
"Morali smo se sakrivati sve vrijeme kad bi vidjeli nekoga", prisjeća se Hatidža. “Bila su oko 22 sata. Sa nama je bila porodica sa djecom. Ova porodica je bila kurdska.“
Bilo je šest krijumčara i šest putnika, podijeljenih u dva čamca na napuhavanje, rekla je ona.
“Bilo je veoma strašno, nas šestero u tom malom čamcu na napuhavanje. Morali smo preći rijeku između ove dvije zemlje. Ovdje su rijeke brze, a ja imam fobiju od vode jer ne znam plivati. Niko od nas ne zna plivati. Možda su krijumčari znali. Ne znam. U jednom trenutku, voda je počela ulaziti u čamac i morali smo izbaciti sve stvari koje smo nosili da ne bismo potonuli.“
Prema novinskim izvještajima, mnogi migranti i izbjeglice su umrli prelazeći rijeke duž granice Bosne i Hercegovine.

Mjesto za dijeljenje

Biljana Nastovska, UNFPA ekspert u bavljenju rodno zasnovanim nasiljem u hitnim slučajevima, rekla je da je "ova kriza bila potpuno drugačija" od drugih kriznih situacija koje je vidjela u Evropi.
Na početku migracionog priliva „kampovi su uspostavljeni spontano u neformalnim naseljima“, rekla je ona. "Najvažnija stvar u to vrijeme bila je da se maknu ljudi s ulice i odvedu u kolektivna skloništa gdje bi imali pristup hrani, tuševima."

Pitanje rodno zasnovanog nasilja nije bilo prioritetno.

„Niko nije govorio o silovanju. Niko nije govorio o seksualnom uznemiravanju. Niko nije govorio o objektivizaciji. "
Ipak, žene i djevojčice u kriznim situacijama su vrlo osjetljive na rodno zasnovano nasilje.

Do januara ove godine, UNFPA je otvorila prostorije za žene i djevojčice u tri prihvatna centra u Unsko-sanskom kantonu.
Centri nude usluge zaštite, kao što su upućivanje u skloništa za žrtve nasilja, te besplatne pravne usluge i informacije o ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti.
Također, centri pružaju psihosocijalnu podršku, te poklon pakete koji sadrže osnovne higijenske potrepštine i uputnice za zaštitu reproduktivnog zdravlja.
Centri su osmišljeni tako da budu kulturno osjetljivi, prilagođeni širokoj raznolikosti posjetitelja, koji uključuju migrante iz Afganistana, Eritreje, Irana, Pakistana i Sirije. Oni su u stanju da otvoreno govore i podijele svoja iskustva.
"Dolazimo ovdje da slobodno razgovaramo o različitim stvarima, da podijelimo naše tajne", rekla je Hatidža. "Niko neće reći: nemoj to reći.“
To je napravilo veliku razliku, rekla je ona.
“Očekujemo poštovanje. Osoblje koje radi ovdje nas tretira upravo tako. Kada vidite da se neko ophodi prema vama s poštovanjem, kao ljudskom biću, osjećate se ugodno ... Niko ne želi napustiti svoju zemlju, svoju porodicu, svoj grad. ”

Priliv se približava

Kako se proljeće približava očekuje se novi priliv migranata i izbjeglica. Kao odgovor na to, UNFPA ažurno prikuplja sredstva za nastavak pružanja psihosocijalne podrške, usluga iz oblasti seksualnog i reproduktivnog zdravlja i programa osnaživanja u Bosni i Hercegovini.

A što se tiče Hatidže, ona odbija da napusti svoje snove. "Jednom kada stignem do svog konačnog odredišta", rekla je za UNFPA, "nadam se da ću studirati medicinu."
                                                                                                                                                              - 
* Ime je promijenjeno radi zaštite privatnosti