Koalicije za akciju generacijske ravnopravnosti usmjerene su za postizanje konkretnih rezultata
na unapređenju rodne ravnopravnosti Agende održivog razvoja u ovom desetljeću djelovanja
Ujedinjenih nacija (UN).
Određene prioritetne akcijske kolacije, zavisno od konteksta svake države i nacionalnih
prioriteta, a imajući u vidu i nove krize uzrokovane socio-ekonomskim efektima, uključujući i
one izazavane pandemijom COVID-19 uključuju: tjelesnu autonomiju i seksualno i
reproduktivno zdravlje i prava, rodno zasnovano nasilje i ekonomsku pravdu i pravo.
Mnogi indikatori ukazuju da pojedinici, posebno, žene i djevojke, suočavaju se sa ograničenjima
u svojoj tjelesnoj autonomiji, što može imati pogubne posljedice po njihovo zdravlje, dobrobit i
potencijal u životu. Isprepleteno s tjelesnom autonomijom je pravo na tjelesni integritet, koje
osigurava da ljudi mogu živjeti slobodni od fizičkih djela na koja ne pristaju. Tjelesni integritet
je nepovredivost fizičkog tijela i naglašava važnost lične autonomije, samovlasništva i
samoodređenja ljudskih bića nad vlastitim tijelima. U oblasti ljudskih prava, povreda tjelesnog
integriteta drugog smatra se neetičkim kršenjem, nametljivim, a moguće i kriminalnim.
Dostupne informacije ukazuju da se ugrožavanje tjelesnog integriteta sve više dešava
korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT). Digitalno nasilje nad ženama i
djevojčicama je nasilje. Kao i svi oblici nasilja, ono je ukorijenjeno u rodnoj neravnopravnosti i
diskriminaciji žena i djevojčica. UNFPA je 2021. pokrenuo Bodiright, globalnu inicijativu za
zaštitu žena od rodno zasnovanog nasilja počinjenog putem tehnologije.
Bodyright je nova oznaka “autorskih prava” za potvrđivanje i traženje zaštite od digitalnog
nasilja. Opći cilj je potaknuti tehnološke kompanije i kreatore politike da poduzmu mjere protiv
nasilja nad ženama i zaštite tjelesne autonomije na internetu jednako ozbiljno kao što poduzmu
mjere protiv kršenja autorskih prava.
*Sva upućivanja na Kosovo u ovom dokumentu treba da budu shvaćena u skladu sa rezolucijom
Saveta bezbednosti 1244 (1999).
