U Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine, zamjenica direktora, Slavka Popović, ponosno pokazuje popisne formulare koji će obezbijediti životno važne informacije za budućnost zemlje. “Bosna i Hercegovina je među rijetkim zemljama koje nisu imale popis od 1991. godine,” kaže gospođa Popović. “Od tada, naravno, desile su se velike promjene, uključujući, na žalost, i sukob.”
Trogodišnji sukob o kojem ona govori desio se početkom 1900-ih, istovremeno sa raspadom bivše jugoslovenske federacije čime je infrastruktura Bosne i Hercegovine kao i njena ekonomija ostala u ruševinama. Gotovo dva miliona ljudi – oko polovine stanovništva – bilo je raseljeno kao rezultat rata koji je počeo gotovo prije dvije decenije. Kako zemlja planira svoju bolju budućnost, zgrade koje još imaju znake granatiranja u cijelom glavnom gradu i danas nose ožiljke rata koji su u glavama mnogih i dalje svježi.
Dok je veliki dio infrastrukture ostao nepromjenjen, bilo je znatnih promjena u pogledu stanovništva, ekonomije i političke strukture zemlje od kraja rata. Iza konflikta je nastala kompleksna politička struktura, čime je Parlament zemlje dobio težak zadatak usvajanja zakona koji će omogućiti popis krajem 2012.
Korak naprijed: pripreme za provođenje popisa
Kao jedan od nekoliko službenika koji su bili uključeni u popis stanovništva 1991. godine, doprinos Slavke Popović bit će dragocjen, s obzirom na obim i značaj zadataka.
“Mi procjenjujemo da će na popisu biti angažirano 20.000 ljudi te da će koštati oko 20 miliona eura,” kaže gospođa Popović. “Zadatak je kompleksan i skup.” Zapravo, provođenje popisa stanovništva i domaćinstava je među najkompleksnijim i najvećim mirovnim operacijama koje jedna zemlja preduzima.
Sama priprema je ogroman poduhvat koji zahtijeva mapiranje cijele zemlje, utvrđivanje tehnologija koje će se primijeniti, obuka nekoliko hiljada popisivača i provođenje velike kampanje podizanja svijesti javnosti. Ako to odobri Parlament, Agencija za statistiku planira provesti popis kasnije ove godine, tako što će poslati popisivače po cijeloj zemlji da obilaze domaćinstva i prikupljaju pojedinačne informacije. Sa zaključenjem tog procesa, popisivači će prikupiti milione popunjenih upitnika, čime će se objediniti toliko potrebni demografski podaci za zemlju u kojoj se procjenjuje da ima 3,8 miliona stanovnika.
Populacijski fond Ujedinjenih nacija, UNFPA, je preuzeo vodeću ulogu u pružanju podrške pripremi popisa i djelovat će kao međunarodni posmatrač postupaka i rezultata, kao i analize i diseminacije podataka.
Korištenje popisa je ključni instrument za planiranje
Popis je jedan od najvažnijih instrumenata za kreatore politika, jer im pruža primarni izvor informacija o broju i karakteristikama stanovništva. On može mjeriti plodnost, smrtnost i prostornu distribuciju, pomoći da predvide i planiraju demografske trendove. On može otkriti rodne disparitete u zapošljavanju, pismenosti, dobi za brak i imovini. Popisni podaci mogu doprinijeti smanjenju siromaštva kroz identifikaciju korisnika i nedostataka u uslugama, te može prikupiti informacije za ključne pokazatelje zdravlja majki kao što je smrtnost majki. Samo nekoliko mjeseci prije planiranog popisa, narod Bosne se nada onome što budućnost nosi.
A u zemlji koja se još uvijek oporavlja od sukoba od prije dvije decenije, kreatori politika odgovorni za odobravanje popisa razumiju da je on itekako važan. Član Parlamenta, Halid Genjac, direktno je uključen u proces usvajanja zakona o popisu. On zna da odlaganje usvajanja zakona može utjecati na raspored popisa te imati dugoročne implikacije za zemlju. “Popis je važan kako bi nam pomogao da pripremimo put za pristupanje u Evropsku uniju,” on objašnjava, “a ono što je potrebno je pozitivna politička volja svih strana.
Ali bez sveobuhvatnog popisa, razvoj Bosne i Hercegovine uvijek će biti usporavan. “Naravno, on negativno utječe na svaku politiku koja se razvija ili će biti razvijena u budućnosti,” kaže Faris Hadrović, Pomoćnik predstavnika UNFPA-e. “Bez dobrih podataka, jako je teško usvajati dobre i ciljane politike.”
U Istočnoj Evropi i Srednjoj Aziji, UNFPA pruža tehničku pomoć mnogim zemljama u njihovim nastojanjima na provedbi popisa, kao što su dizajn upitnika i za to vezana softverska pitanja, uključujući GPS i unošenje podataka; obuka popisivača i obrađivača podataka; te analiza i diseminacija prikupljenih podataka za korištenje u kreiranju politika.
