You are here

U društvima punim izazova, biti primjer svoje sredine, zajednice, svakim svojim potezom pokazivati kako može i treba bolje i drugačije važna je pojava, kao i obaveza i velika odgovornost. Devet mladih žena koje vam predstavljamo, svaka u svom domenu, mijenja svijet oko sebe, gradi društvo bolje budućnosti. Ovo su njihove priče.

 

1. ANGELINA DULIĆ

Angelina Dulić je studentica četvrte godine Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci te predsjednica SaMSIC-a, članica Internacionalne federacije asocijacija studenata medicine (IFMSA) te je predstavnica Medicinskog fakulteta u Studentskom parlamentu Univerziteta u Banjoj Luci, gdje je predsjednica komisije za naučno-istraživački rad, kao i članica Senata Univerziteta. “SaMSIC i volontiranje su mi omogućili da shvatim koliko mogu, da iskažem sebe na načine na koje nikada do sada nisam mogla ili nisam imala priliku, da pokažem sebi i drugima da nije važno šta želite, nego koliko to čvrsto želite. Volontiranje je za mene sinonim za empatiju... ako sam potakla makar jednu osobu na razmišljanje o sebi, svom zdravlju, svojim navikama, onda zaista jesam postigla mnogo i ponosno mogu da nosim osmijeh na licu.”

Polje Angelininog djelovanja je javno zdravlje, ali i seksualno i reproduktivno zdravlje. “Trudimo se biti inovativni i doprijeti do ljudi na drugačiji način, edukovati ih i podići svijest o raznim javno-zdravstvenim problemima u našoj zemlji jer prevencija zaista jeste pola zdravlja.”

Angelinin cilj je pokretanje mladih ljudi na inicijativu, ukazivanje na probleme i njihovo rješavanje, zdravstveno prosvjećenje, suzbijanje stigme prema različitim kategorijama društva.

“Kada se okrenem iza sebe za nekoliko godina, želim da vidim mlade ljude koji su nastavili moj rad i rad mojih kolega i koji tmurne dane boje u šarenilo. U našoj zemlji je to za nijansu teže kada ste žensko, ali nije nedostižno.”

2. DANIELA MARIĆ

Kada je Mostarka Daniela Marić završila Pravni fakultet, nije mogla ni zamisliti da će je životni put odmaknuti od pravosuđa i uvesti u inovativni i dinamični svijet IT industrije. U SPARK/NSoft grupaciji, gdje danas radi kao pravna savjetnica, usavršavala se u polju za koje se formalno obrazovala, te se izviještila u svojoj drugoj ljubavi: učešće u organizaciji različitih događaja i aktivnosti kao i u zadacima iz oblasti ljudskih resursa i financija. “Usmjerena sam na pravno savjetovanje u svim granama prava s kojima se susreće jedno gospodarsko društvo, ali i start-upi”, kaže Daniela koja je ujedno i članica radnih grupa/savjetodavnih odbora kojima je cij reguliranje stručne prakse u BiH i povezivanje studenata, poslodavaca i obrazovnih institucija.

Aktivizam je za Danielu trud koji uložimo u to da svaki dan pokušamo biti bolja verzija sebe.

“Sve ono što odlučimo ostvariti svojom glavom, rukama i nogama da bi sebi i ljudima u svojoj okolini učinili dobro.”

Djevojke i žene budućnosti u BiH Daniela vidi kao ustrajne u onom što rade i žive i želi im da budu svjesne kako je svakodnevno učenje jedini garant uspjeha i pomirenošću sa samom sobom. “Želim im da otputuju negdje bar jednom u pola godine ili da iskuse život u inozemstvu. Da budu lojalne sebi.”

3. BERINA BUKVA

Berina Bukva (30) iz Sarajeva, trenutno radi na magistarskoj tezi na Pravnom fakultetu, te je na čelu lokalne kancelarije RYCO-a u Bosni i Hercegovini. Regionalna kancelarija za saradnju mladih (RYCO) je nezavisni međuvladin mehanizam koji su osnovale šest vlada Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo (UNSCR 1244), Crna Gora, Makedonija i Srbija. RYCO ima za cilj promovisanje duha pomirenja i saradnje između mladih u regionu kroz programe razmjene mladih. “RYCO kreira prostor za mlade Zapadnog Balkana u kojem oni mogu slobodno putovati regijom, da bi se što više razumjeli i da bi konačno postali jedni drugima - saradnici i prijatelji, a ne 'oni i one preko granice'.”

Prve korake u nevladinom sektoru napravila je u Institutu za razvoj mladih KULT, gdje stiče vrijedno znanje i vještine u radu s mladima. Dio svog profesionalnog rada i aktivizma veže za kampanju Narandžasti dan - prevencija nasilja nad ženama i djevojkama, gdje je bila dio organizacionog tima za BiH. U British Councilu bila je angažirana na projektima društvenog aktivizma i vršnjačke edukacije, a potom postaje koordinatorica resursnog centra VESTA, gdje direktno radi s organizacijama civilnog društva u BiH, ali i regiji. Berina je i trenerica za ljudska prava i rodnu ravnopravnost s mladima.

“Direktni rad s mladima na terenu me motiviše da radim na neformalnoj edukaciji, jer tu, na opipljiv način, vidim promjene kod mladih muškaraca i žena koji mogu da grade bolju zajednicu za sve nas.”

4. LANA PRLIĆ

Lana Prlić (26) je mlada političarka iz Mostara, magistrica međunarodnih financija i poslovanja te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Sa 17 je postala aktivistica i volonter političke partije, a sa 21 godinom izabrana za najmlađu potpredsjednicu jedne političke partije u regionu. Radi na pitanjima kao što su alimentacioni fond, Registar pedofila, studentski rad, izjednačavanja prava na odsustvo roditelja-usvajatelja... Aktivno sarađuje sa NVO sektorom.

“Ukoliko želimo promjenu moramo biti odlučne, iskrene i hrabre, jer svaki posao nosi svoje prednosti i mane, dobre i loše komentare. Svatko od nas ima šansu da razbije stereotipe i predrasude, samo je pitanje koliko je nas spremno da se izložimo. I sama sam naišla sam na mnoge osude, komentare, predrasude, ali i upoznala predivne ljude s inspirativnim pričama.”

Svi trebamo biti odgovorni prema društvu u kojem živimo i ukoliko želimo bilo kakvu promjenu, smatra Lana, ne smijemo čekati na druge. “I ne smijemo zaboraviti one koji su uspjeli napraviti promjenu, kao i one koji su barem probali, pa makar to bila najmanja sitnica u ulici.”

5. VERA BOŠKOVIĆ - ZIH

Pravnica Vera Bošković - Zih iz Doboja pet godina radi u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske na poslovima odnosa s javnošću. U okviru neformalnog obrazovanja pohađala je više edukacija za pružatelje pravne i parapravne pomoći, alternativnog izvještavanja po međunarodnim aktima, rodne ravnopravnosti i prava žena, kao i edukacija za zagovaranje većeg stepena provođenja prava, uglavnom osoba sa invaliditetom, i vođenja medijskih kampanja. Trenutno je predsjednica Skupštine Udruženja žena sa invaliditetom “Nika”.

“Jedna od mojih deviza je da je dovoljno da mi, koji smo različiti zbog neke od svojih ličnih karakteristika, samo živimo svoj život prevazilazeći gomilu prepreka i već činimo promjenu u svom okruženju i u svijesti ljudi. Odavno sam shvatila da ono što mi kao pojedinci ili grupe pojedinaca, koje smo svakako u manjini, možemo mijenjati svoje stavove, raditi pametno i prepoznati resurse u zajednici koje je potrebno iskoristiti da bismo postigli promjenu.”

Među Verine brojne aktivnosti spada i koordinacija projekta “Pristup pravdi za žene sa invaliditetom”, izrada analize stanja mladih s invaliditetom, kao i prijedlog dijela teksta “Omladinske politike od strane mladih sa invaliditetom” u okviru projekta Kampanja: “Mladi sa invaliditetom za bolje sutra”. Vera je napravila “Vodič kroz prava žena sa invaliditetom: rodna ravnopravnost i mogućnosti žena kroz zapošljavanje i samozapošljavanje”, te se suštinski zalaže za osobe s invaliditetom i kontinuirano pruža pravnu pomoć za članice udruženja osoba sa invaliditetom, ali i drugih građana. Jedna je od autorica izvještaja “Rodno zasnovano nasilje prema osobama sa invaliditetom” koje podržava Organizacija My Rights. Trenutno je voditeljica tima koji radi na analizi pristupačnosti ostvarivanja biračkog prava za osobe sa različitim vrstama invaliditeta u BiH u okviru projekta “Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana”.

6. VELMA ŠARIĆ

Velma Šarić (40) je istraživačica, novinarka, ekspertica za izgradnju mira i braniteljica ljudskih prava iz Sarajeva. Ima preko 15 godina iskustva te je osnivačica i predsjednica Centra za postkonfliktna istraživanja, osnivačica i glavna urednica Balkan Diskursa, te projekt menadžerica bh. ogranka WARM Fondacije.

“Realiziramo programe i projekte koji se tiču edukacije mladih ljudi o potrebi očuvanja mira. Aktivni smo u oblasti ljudskih prava, tranzicione pravde i postkonfliktnih istraživanja. Jedan od programskih ciljeva centra je i podrška ženama žrtvama rata kroz edukativne kampanje o bitnosti borbe protiv i prevencije seksualnog nasilja tokom konflikta.”

Velma je diplomirala političke nauke u Sarajevu, pet godina provela kao istraživačica u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Sarajevu, fokusirajući se na istraživanje zločina genocida i drugih masovnih zločina. Kao novinarka Instituta za ratno i mirovno izvještavanje (IWPR) u Londonu i Hagu, Velma je osam godina izvještavala o suđenjima za ratne zločine i istraživala procese tranzicijske pravde u bivšoj Jugoslaviji. Osim toga, provela je tri godine radeći kao reporter za Balkansku istraživačku mrežu i u Udruženju sudskih reportera Bosne i Hercegovine. Kao istraživačica i producentica radila je na brojnim publikacijama i filmovima o ratu u BiH 1992-1995. Učestovala je u programu globalnih ambasadora “Vital Voices” i trenutno je jedina Bosanka koja je dio VV100 – grupe 100 najinspirativinijih vizionarki u okviru Vital Voices Global Leadership mreže. Nedavno je Centar za mirovne studije Šri Lanka izabrao CPI i Velmu za Ambasadore mira. Velma je prva i jedina osoba iz BiH i Zapadnog Balkana koja je izabrana za ovo počasno prizanje. Velmu i danas pokreću riječi koje je izgovorila Hilary Clinton na Ženskoj konferenciji u Pekingu, 1995. “Ljudska prava su ženska prava i ženska prava su ljudska prava. Sada i zauvijek.”

7. JELENA KALINIĆ

Jelena Kalinić (37) iz Sarajeva je novinarka koja piše o nauci i tehnologiji. Jelena je završila studije biologije, ruskog jezika i književnosti, te stekla zvanje master iz svjetske književnosti i filma. Već godinama se bavi promocijom nauke, sa posebnim fokusom na žene u nauci i naučne činjenice o vakcinama, kroz tekstove koje piše na dva bloga Vakcine.ba i Quantum of Science, te kroz video-animacije, a ujedno je i naučna novinarka Glasa Amerike. Njezino područje ekspertize su prirodne i humanističke nauke, tehnologija, kultura, javno zagovaranje u oblasti nauke, tehnologije, kulture i obrazovanja, upravljanje i koordinacija projekata, video produkcija-fotografija, izvještavanje iz oblasti nauke, novinarstvo i reportaža, promocija žena u nauci, javni odnosi, komunikacija, poznavanje bh. obrazovnog sistema, zdravstva i nauke, vođenje i koordinacija kampanja, socijalni mediji, naučna diplomatija, strateško planiranje, analiza rizika. Savjesni je pobornik zagovaranja vakcinacije, te kaže kako mediji trebaju svake godine više prostora posvetiti ovoj temi i dati riječ struci. O svom djelovanju Jelena kaže:

“Aktivizam pruža nadu da se nešto može poboljšati, a neke negativne pojave smanjiti, ukazati na njih i osvijestiti problem. Živimo u kompleksnom svijetu zagušeni informacijama i dezinformacijama i različiti aktivizmi, sa različitim fokusom djelovanja su nadljudski pokušaji da se društvo usmjerava u neku humaniju budućnost...”

8. SELMA SELMAN

Selma Selman (29) je vizuelna umjetnica iz Bihaća romskog porijekla, koja je Likovnu akademiju završila u Banjoj Luci, a magistrirala na Univerzitetu Syracuse. Trenutno živi između New Yorka, Washingtona, Bihaća i Berlina. “Pohađati školu i biti shvaćena kao ‘drugačija’ je bilo neprijatno iskustvo, ali u vrlo ranoj dobi sam naučila poštivati i prihvatiti sebe. Romska djeca u školi prolaze kroz neugodne situacije i teško sklapaju prijateljstva zbog naučene diskriminacije. To govorim iz ličnog iskustva jer mi škola nije bila zabava kao sto bi trebala jednim dijelom, pored učenja, da bude svakom djetetu.”

Životno iskustvo ju je potaklo na ideju da umjetnost koristi kao alat za borbu protiv diskriminacije marginaliziranih ljudi, pogotovo žena i djece. “Ponekad je moj identitet Romkinje tema na kojoj radim a nekad je sredstvo kojim djelujem na većim društvenim pitanjima. Vjerujem da je umjetnost dovoljno snažna da može uticati na život ljudi.”

Selma se s puno strasti zalaže za osnaživanje djevojčica i žena u romskoj populaciji, te se bori protiv pojave ranih brakova te je to konkretizirala kroz projekat “Marš u školu”. “Romi su počeli ženiti i udavati svoju djecu vrlo rano kako bi štitili djevojčice od silovanja. To i nije neka zaštita jer žena opet postaje žrtva manipulacije i objekat bez prava za odbranu. Ženska prava se narušavaju u čitavom svijetu. Boriti se za svoja prava kao žena bi trebalo učiti sve djevojčice od malih nogu. Nas žene od malena uče da smo manje vrijedne i da se trebamo udati za bogate muškarce."

"Kroz projekat ‘Marš u školu’ želim da svaka djevočica koja dobije stipendiju nauči kako da se odbrani od ovakvih stereotipa.  A obrazovanje je put uspjeha koje će im pomoći da postanu samostalne”.

Selma kroz projekat “Marš u školu” isprva želi pomoći djevojčicama u rodnom Bihaću, a kasnije i u čitavoj BiH ili, kako kaže, svim djevojčicama koje žive na marginama. “Nadam da ću uspjeti održati ovu formu i da će me društvo podržati u ovome jer je ovo ulaganje u budućnost a i ljudsko pravo svakog djeteta. To je pravo na obrazovanje, žensko pravo i pravo na slobodu!”

9. NIMA MOHAMMED

Nima Mohammed ima 37 godina, majka je četvero djece i danas je smještena u privremeni prihvatni centar u Hadžićima, tačnije u bivšoj kasarni Ušivak. Nima je napustila Somaliju, zemlju zahvaćenu nasiljem i posljedično humanitarnom krizom, prije dvije godine i krećući se migrantskom rutom prije sedam mjeseci, zajedno s djecom, stigla u Sarajevo. “Puno je stvari koje se dešavaju u Somaliji, eskalacija nasilja, željela sam spasiti svoju djecu. Stigla sam ovdje preko Turske, Grčke, Albanije i Srbije. Moj muž je ostao u Somaliji, teško je bolestan, ima dijabetes. Djeca me pitaju za njega svaki dan, govorim im da ćemo uskoro biti zajedno... Nadam se da ćemo mi stići negdje na sigurno i da će i on onda uspjeti da nam se pridruži. Moj plan je da idem dalje, preko Hrvatske, u bilo koju zemlju koja će nas prihvatiti. Da osiguram djeci bolji život, to mi je cilj. Imam dvije kćerke i dva sina od 16, 14, 8 i 4 godine. Bojala sam se dok smo putovali kroz šume, i to noću, da ih ne izgubim u mraku... Kako da četvero djece držiš za ruku da ih ne izgubiš?” Nima je prvo sa djecom putovala unutar zemlje, sklanjajući ih od sukoba i nasilja, a onda odlučila da krene dalje, prema boljoj budućnosti. Sada je u BiH.

Članica je Vijeća Centra za smještaj migranata i predstavnica žena koje borave u ovom prihvatnom centru. Aktivno učestvuje u sastancima i diskusijama. Bez obzira na vlastitu tešku situaciju, trudi se pomoći drugim ženama i njihovim porodicama. “Radim kao prevodilac u kampu za sve one koji ne znaju engleski jezik. Porodice mi govore šta im treba a ja to prenosim dalje.

“Za sve nas je teško biti na ovoj tranzitnoj ruti, ali za žene je puno teže. Ipak, moramo biti jake. Ja jesam, zbog svoje djece. Sanjam da žive u sigurnoj zemlji, prije svega. Ako nema sigurnosti, nema ničeg drugog. I da dobiju dobro obrazovanje. Da budu sretna djeca. Znam da ću uspjeti. Odlučna sam u tome.””

Tekst M.D. Foto N.B.