News

Aktivizam u zajednici u Bosni i Hercegovini kao vid borbe protiv stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu

19 June 2018

„... Osuđivali su me. Stidila sam se da izlazim. Mrzila sam sebe. Mrzila sam svoje tijelo ... Zato sam napustila selo ... Svi u selu znaju. Cijela je porodica znala i onda je priča došla do svih u selu. Kada bih prolazila, smijali su mi se, pljuvali me“, navode preživjeli seksualnog nasilja u konfliktu u anketi UNFPA na temu stigme, provedene 2015. godine.

 

Stigma je jedna od najvećih prepreka za poboljšanje kvalitete života preživjelih seksualnog nasilja tokom sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Zbog toga je UNFPA pokrenula Program za ublažavanje stigme (SAP) za Bosnu i Hercegovinu, kao set praktičnih preporuka za ublažavanje stigmatizacije u lokalnim zajednicama. SAP se temelji na „Principima za globalno djelovanje: sprečavanje i rješavanje stigme povezane sa seksualnim nasiljem u sukobu“. Bosna i Hercegovina je prva zemlja koja je izradila vlastiti akcioni plan.

 

Razgovor otvara temu stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu

 

UNFPA u BiH je uspostavio više inovativnih partnerstva s mladima, poput korištenja pozorišta kao platforme i lokalnih inicijativa za otvaranje lokalnog dijaloga o štetnostima stigmatizacije, ali i o pozitivnim naporima koji će omogućiti preživjelima da se osjećaju kao dio zajednice.

 

Cazin i Sanski Most bili su domaćini prvih izvođenja predstave “Mi smo preostali”. Nije bilo riječi o običnom događaju, a publika je po plakatu koji ga najavljuje, mogla naslutiti da će se te večeri svojoj kući vratiti sa vrijednim porukama i neponovljivim iskustvom. „Konačno, u našoj lokalnoj zajednici, neko je odlučio da progovori“, poručio je jedan od građana Cazina koji su prisustvovali predstavi. Predstava progovara o načinima na koje društvo tretira žene i muškarce – žrtve seksualnog nasilja u konfliktu u Bosni i Hercegovini. Glumci nam sa scene poručuje „ovo je priča o onom prije i poslije toga.“

 

Elma i Armin su rođeni devedesetih i možda se ne sjećaju rata, ali svojim učešćem u realizaciji ove predstave pokazuju da nove generacije osjećaju spremnost i svoj dio odgovornosti da se uključe u borbi protiv stigmatizacije. Oni su volonteri Centra za mir u Sanskom Mostu. „Ljudi su shvatili poruku predstave, da se treba pričati o problemu, da se o problemu ne šuti“, kaže nam Armin.

 

Do realizacije ove aktivnosti trebalo je mnogo rada, zalaganja i pripreme. Ona je nastala kao rezultat razgovora aktivista/aktivistkinja iz lokalnih zajednica u Bijeljini, Goraždu i Sanskom Mostu. Nekoliko dana diskusije u Sarajevu gdje su uz podršku predstavnika Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija istovremeno učili i saznavali o svjetskim praksama, aktivisti iz lokalne zajednice su iskoristili da ponude svoj put ka poboljšanju stanja.

 

Uz podršku Centra za mir, nedugo zatim je organiziran i okrugli sto na temu pronalaženja načina kako da se društvena zajednica borbi protiv stigmatizacije. „Na okruglom stolu u Sanskom Mostu smo imali priliku razgovarati i sa predstavnicima Pravoslavne crkve i Islamske zajednice, te predočiti i segment međureligijskog dijaloga u procesu borbe protiv stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje“, dijeli sa nama iskustvo jedna od učesnica okruglog stola.

 

Iz Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija poručuju da iz ovog procesa dolaze dragocjene lekcije za budući rad sa lokalnim zajednicama na polju rada na destigmatizaciji osoba koje su preživjele seksualno nasilje u konfliktu. Naime, aktivisti iz Sanskog Mosta pokazuju, da bez obzira na razlike u generacijama, obrazovanju, polju djelovanja i struci, postoji opća društvena spremnost da se o tome razgovora i da se prekine „zavjet šutnje“. Preživjeli ne trebaju sažaljenje, već zajednicu koja je otvorena i spremna da pruži svaki oblik podrške. „Budi tu“